NaslovOtočni izazovi : život na periferiji, odlazak ili revitalizacija otočnog mikrosocijalnog ambijenta / Dragutin Babić, Ivan Lajić, Sonja Podgorelec.
ImpresumZagreb : Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, 2004.
Godina izdavanja2004.
Matična publikacijaSociologija sela,
Volumen/godina/br. str.42(2004), 165/166=3/4: 255-276.
SažetakAutori u ovom radu analiziraju život otočana na trima zadarskim otocima, lžu, Ugljanu i Dugom otoku. Život na tim otocima ima uglavnom obilježja egzistencije ljudi na periferijskim prostorima. Posebno se to odnosi na lž i Dugi otok, dok je život otočana na Ugljanu dinamičniji i manje opterećen periferijskim sindromom. Teškoće otočnog življenja, problem veza s kopnom, izoliranost, starenje otočne populacije i drugi nepovoljni čimbenici utječu na depopulaciju otoka i odlazak mladog stanovništva u izvanotočne destinacije. U mnogim otočnim sredinama odlazak ima razmjere pravog egzodusa, a posljedice tih procesa naposljetku vode k izumiranju otočnoga mikrosocijalnog sustava. Empirijsko istraživanje na tri zadarska otoka provedeno je u listopadu 2001. godine. Istraživanjem su obuhvaćeni mladi otočani učenici osnovnih i srednjih škola, te stariji otočani u dobi od 60 i više godina. Ukupno je na sva tri otoka anketirano 107 učenika i 151 ispitanik starije dobi. Podaci su obrađeni programom za osobna računala i tamo gdje je to bilo statistički opravdano, statistička značajnost razlika provjerena je x2-testom. U analizi rezultata preglednog istraživanja nezavisne su varijable bile: otok, dob, bračni status, samačko ili višečlano kućanstvo, obrazovanje, zanimanje i djeca na otoku ili u emigraciji. Nalazi istraživanja mladih otočana pokazuju da oni prepoznaju glavne prednosti otočnog života uglavnom kao ekološke, što može u narednom razdoblju biti i generator razvoja na novim temeljima. Naglasak bi pritom mogao biti na postmodernim vrijednostima, kao što je očuvana priroda, mir, tišina, kvaliteta življenja i slično. Najvećim se nedostatkom doživljava upravo odlazak mladih s otoka, što stvara depresivno i mučno sociopsihičko ozračje. Najteži su problemi starijih otočana osamljenost, pokidanost mreža primamih društvenih odnosa (prije svih obiteljskih) i strah od socijalne izolacije. Stoga se nameće pitanje kako revitalizirati otočne lokalne zajednice i zaustaviti depopulaciju otoka. Uloga države je u tom mogućem/poželjnom procesu nezaobilazna i svakako najznačajnija. Same otočne lokalne zajednice, pa ni županije kojima pri padaju, nemaju dovoljno resursa za obnovu i dinamiziranje otočnog života.
DOIhttps://hrcak.srce.hr/file/54348
UDK314:312](210.7)
NapomenaPrethodno priopćenje.
Predmet-slobodno oblikovaniotoci • mladi otočani • stariji otočani • periferija • inzularnost • revitalizacija otoka
