NaslovDoseljavanje iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku : migracijski obrasci doseljenika u Zagrebu / Sanja Klempić Bogadi, Margareta Gregurović, Sonja Podgorelec.
ImpresumBeograd : Centar za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka, 2018.
Godina izdavanja2018. • 2018.
Matična publikacijaStanovništvo,
Volumen/godina/br. str.56(2018), 2: 39-62
SažetakPrema popisima stanovništva od 1948. među stanovnicima Hrvatske rođenima u inozemstvu najviše je doseljenih iz Bosne i Hercegovine (BiH). U radu se analiziraju migracijski tokovi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u posljednjih šezdeset godina te demografski podaci o doseljenicima u Republiku Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, što se dodatno podupire re-zultatima istraživanja „Utjecaj doseljavanja iz Bosne i Hercegovine na socio-demografski razvoj hrvatskih urbanih regija“. Anketno istraživanje provedeno je 2014. u Sesvetama, „doseljeničkoj“ gradskoj četvrti Zagreba, na prosudbenom uzorku stanovnika Hrvatske starijih od 18 godina rođenih u Bosni i Hercegovini. U radu se donose rezultati vezani uz njihovu migracijsku povijest (vrijeme i motivi iseljavanja, mjesto odakle su se doselili i ranije migracijsko iskustvo te namjera o trajnom ostanku u Hrvatskoj) te odabrane transnacio-nalne aktivnosti. Provedene analize ukupnog iseljavanja iz Bosne i Hercegovine upućuju na postojanje dvaju osnovnih motiva doseljavanja u Hrvatsku: do kraja 1980-ih migracije su prvenstveno bile potaknute ekonomskom nerazvijenošću zemlje podrijetla, dok se 1990-ih mijenja migracijski obrazac te umjesto radnih dominiraju prisilne migracije uzrokovane ratom u BiH. Ispitanici u istraživanju u najvećoj su se proporciji u Hrvatsku doselili u 1990-ima te su u najvećem udjelu etnički Hrvati, a gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo. Go-tovo dvije trećine ispitanika (63,1%) do konačnog preseljenja u Hrvatsku nije imalo nikakvo migracijsko iskustvo, a preko 90% namjerava trajno ostati živjeti u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju aktivne transnacionalne veze doseljenika koje pripadaju društvenoj i kulturnoj kategoriji aktivnosti. • Prema popisima stanovništva od 1948. među stanovnicima Hrvatske rođenima u inozemstvu najviše je doseljenih iz Bosne i Hercegovine (BiH). U radu se analiziraju migracijski tokovi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske u posljednjih šezdeset godina te demografski podaci o doseljenicima u Republiku Hrvatsku iz Bosne i Hercegovine, što se dodatno podupire re-zultatima istraživanja „Utjecaj doseljavanja iz Bosne i Hercegovine na socio-demografski razvoj hrvatskih urbanih regija“. Anketno istraživanje provedeno je 2014. u Sesvetama, „doseljeničkoj“ gradskoj četvrti Zagreba, na prosudbenom uzorku stanovnika Hrvatske starijih od 18 godina rođenih u Bosni i Hercegovini. U radu se donose rezultati vezani uz njihovu migracijsku povijest (vrijeme i motivi iseljavanja, mjesto odakle su se doselili i ranije migracijsko iskustvo te namjera o trajnom ostanku u Hrvatskoj) te odabrane transnacio-nalne aktivnosti. Provedene analize ukupnog iseljavanja iz Bosne i Hercegovine upućuju na postojanje dvaju osnovnih motiva doseljavanja u Hrvatsku: do kraja 1980-ih migracije su prvenstveno bile potaknute ekonomskom nerazvijenošću zemlje podrijetla, dok se 1990-ih mijenja migracijski obrazac te umjesto radnih dominiraju prisilne migracije uzrokovane ratom u BiH. Ispitanici u istraživanju u najvećoj su se proporciji u Hrvatsku doselili u 1990-ima te su u najvećem udjelu etnički Hrvati, a gotovo svi imaju hrvatsko državljanstvo. Go-tovo dvije trećine ispitanika (63,1%) do konačnog preseljenja u Hrvatsku nije imalo nikakvo migracijsko iskustvo, a preko 90% namjerava trajno ostati živjeti u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazuju aktivne transnacionalne veze doseljenika koje pripadaju društvenoj i kulturnoj kategoriji aktivnosti.
DOIhttps://doi.org/10.2298/STNV1802039K
URL izvora na mrežihttps://www.idn.org.rs/ojs3/stanovnistvo/index.php/STNV/article/view/37/41
NapomenaIzvorni znanstveni rad.
Predmet-slobodno oblikovanidoseljenici iz Bosne i Hercegovine • Hrvatska • Zagreb • migracije • transnacionalne veze
