NaslovHistorijsko-geografski kontekst nastanka Lučićeve karte Illyricum hodiernum = The Historic-Geographic Context Pertaining to the Origin of Lučić's Map Illyricum Hodiernum / Dubravka Mlinarić, Josip Faričić, Lena Mirošević.
ImpresumZadar : Hrvatsko geografsko društvo : Odjel za geografiju Sveučilišta, 2012.
Godina izdavanja2012.
Matična publikacijaGeoadria,
Volumen/godina/br. str.17(2012), 2: 145-176.
SažetakU radu se razmatra prva integralna karta hrvatskih povijesnih regija koja je izrađena u drugoj polovici 17. st. Rukopisnu inačicu te karte za potrebe Papinskoga ilirskoga (hrvatskog) zavoda svetog Jeronima u Rimu nacrtao je Pietro Andrea Buffalini 1663. Ta karta je zatim, uz odgovarajuće izmjene, otisnuta pod naslovom Illyricum hodiernum u Lučićevu historiografskom djelu De Regno Dalmatiae et Croatiae te u Blaeuovu atlasu Atlas Maior sive Geographia Blaviana 1668. Sudeći prema sadržaju tih karata i političkim okolnostima u kojima su nastale, oblikovanju njihova sadržaja najviše je pridonio hrvatski polihistor i kartograf Ivan Lučić. On je kao vrsni poznavatelj povijesti i geografije Hrvatske vlastiti kartografski imaginarij pretočio u kartografsku sintezu u obliku pregledne karte koja je nastala na temelju kompilacije sadržaja starijih karata i na temelju osobnih istraživanja. Kartom je ponajprije htio jasno pokazati koji se prostor u duhu reformnokatoličkog ilirizma podrazumijeva tadašnjim Ilirikom, odnosno Hrvatskom, a ujedno iskoristiti mogućnost koju karta kao kodirana slika geografske stvarnosti ima kada je potrebno predočiti prostorne odnose u kontekstu historijsko-geografskog pregleda razvoja Hrvatske. • This paper deals with the first integral map of Croatian historical regions, which was made in the second half of the 17th century. The manuscript version of the map was drawn for the purposes of the Papal Illyrian (Croatian) Congregation of St. Jerome in Rome by Pietro Andrea Buffalini in 1663. The map was later printed, with appropriate changes, under the title Illyricum hodiernum in Ivan Lučić's historiographic work De Regno Dalmatiae et Croatiae, and in Willem Blaeu's Atlas Maior sive Geographia Blaviana in 1668. Judging from the contents of these versions of the map, and the political circumstances in which they emerged, the Croatian polyhistor and cartographer Ivan Lučić contributed the most to the formation of their contents. As an outstanding expert on the history and geography of Croatia, Lučić translated his own cartographic imaginarium into a cartographic synthesis in the form of an overview map that emerged based both on a compilation of the contents of older maps, and on his personal research. In this map his primary intent was to show, in the spirit of Illyrianism linked to the Catholic Reformation, the area which during that period constituted Illyria, or rather Croatia, and also to make use of the potential that maps, as codified depictions of geographic reality, have when it is necessary to present spatial relations in the context of a historical-geographic review of the development of Croatia.
DOIhttps://doi.org/10.15291/geoadria.247
URL izvora na mrežihttps://hrcak.srce.hr/95635
UDK528.9''16''(497.5)=111=163.42
NapomenaIzvorni znanstveni rad.
Predmet-slobodno oblikovanikarta • kartografija • geografija • Ivan Lučić • Hrvatska • map • cartography • geography • Croatia
